Na fotografiji Zejnelagića mahale, vidi se u centralnom dijelu Rizahagina kula, koja dominira nad ostalim kućama što govori o visokom nivou moći i bogat­stva Zejnelagića u posljednjim decenijama osmanskog perioda.

Zejnelagića kulu je sagradio Mu­rat-aga (Husein-agin), otac Rizahage Zejnelagića. Kula se gradila od 1909. do 1911. godine. Kamen za njenu gradnju je donošen ručno i volujskim kolima iz sela Klanac i Bukovica koja su u cijelos­ti, pored još nekih sela pripadala familiji Zejnelagić. Gradili su je majstori iz Debra, koji su doveli i vodu Ikovaču iz Klanca, posebno za Zejnelagića mahalu. U prvo­bitnom obliku u prizemlju Rizahagine kule nalazila se hizba i soba za poslugu. Na drugom spratu nalazio se mutfak sa dnevnom sobom i hamamom. Na trećem spratu bio je divân sa ćoškom, i spavaće sobe sa minderlucima. Kula je neoštećena preživjela oba svjetska rata, a za vrijeme Drugog svjetskog rata korišćena je kao štab Italijanske okupatorske vojske.

Kula je u cijelosti od kamena. Imala je čardake na obije strane kao i šindrani krov ali ih je rahmetli Rizahaga uklonio tokom renoviranja.

Kao značajan spomenik graditeljske baštine Rožaja, zadatak je lokalne vlasti da uz podršku ministarstva kulture učini sve u svojoj moći da se kula zakonom zašti od rušenja i restaurira kako bi u budućnosti predstavljala našu historiju i tradiciju.

Danas kula pripada sinovima Riza Zejnelagića i sinovima Munira Alomerovića.