Saladin Dino Burdžović (1968, Bijelo Polje), pjesnik i prozni pisac. Gimnaziju je završio u rodnom gradu, a književnost studirao u Beogradu i Nikšiću. Do sada je objavio trideset naslova poezije i proze. Zastupljen je u više antologija, zajedničkih zbirki i zbornika poezije i proze. Dio njegovog književnog opusa prevođen je na mađarski, poljski, albanski, bugarski,...
U dosadašnjem standardiziranju bosanskoga jezika mogle bi se razlučiti dvije faze: 1. dobastandardne novoštokavštine (od početaka standardiziranja do 1990. god.) i 2. kretanje vlastitimputem (od 1991. naovamo). Standardna novoštokavština imala je svoj razvojni put od temeljivanja u prvoj polovici XIX st. do njezina konačnog rascjepa s rasulom avnojevske Jugoslavije 1990. i bila je dulje od...
Jezik je ona ključna dimenzija Bosne i Hercegovine po kojoj je ova zemlja jedinstvenija od svih drugih zemalja sa zajednickom jezično-govornom supstancom. No, rezultati rata i ideologijska apsolutizacija nacionalne kulture od BiH su napravili čudnu jezičnu kreaturu. Pri tomu čak nije najveći paradoks trostruko imenovanje jezika: bosanski, hrvatski, srpski, jer je neosporivo političko pravo da...
Tekst pod naslovom Bilingvizam u bošnjačkoj književnoj tradiciji istražuje i prati zanimljivu i nerijetku pojavu među bosanskohercegovačkim spisateljima (od Hasana Kafije Pruščaka, preko Abdullaha Bošnjaka i Mesafi-efendije Kninjanina do Mehmeda Teufik-efendije Azabagića i Hilmi-efendije Taslidžaka) da neka svoja djela napišu na arapskom ili turskom jeziku, a onda ih, na zahtjev svojih učenika, intelektualaca drugog govornog...
Naučna fakta govore da su se Bošnjaci iz Sandžaka kulturno-historijski razvijali u tijesnim vezama sa bosanskom maticom, mada njih odlikuju i neke osobine različite od bosanskih. Među tim razlikovnim osobinama idu i jezičke (…) Jezičko naslijeđe sandžačkih Bošnjaka sa bosanskom tradicijom vezuju one osobine koje su inače najtipičnije za bosanski jezik: raširena upotreba turcizama i...
Na svijetu ima sva sila pismena a ipak svi su se alfabeti kulturnih naroda razvili iz jednog tzv. feničkog alfabeta. Te raznovrsne promjene bit će prouzročile nove političke i kulturne prilike, nove etničke dispozicije i novi estetski osjećaji. Kako se svjetovna kultura dotiče samo periferije čovječjega života, a vjerska kultura zahvaća čitav osobni opstanak, vidimo...
Mirsada Bibić-Šabotić, rođena je 1966. godine u Peći, gdje je završila osnovnu i srednju školu, a Filološki fakultet, odsjek Jugoslovenska književnost i srpsko-hrvatski jezik, u Prištini. Kao profesor, radila je u Prištini, Peći i u Rožajama gdje i sada predaje maternji jezik u Gimnaziji ,,30. septembar’’. Za poseban doprinos u oblasti obrazovanja dobitnica je Tridesetoseptembarske nagrade, najvećeg opštinskog priznanja za obrazovanje...
