Moji motivi za istraživanje života, a još više rada dr Kalača su dvostruki: privatni i profesionalni.Privatni – jer osjećam dug sredine prema nekome ko je sjaj Pantovčaka i izazove Zagrebačkog sveučilista zamijenio za rodno Rožaje.Profesionalni – u medicini sam počeo od razumijevanja fiziologije, onda prošao patološku fiziologiju sve do liječenja pacijenata, da bi, na kraju,...
Saladin Dino Burdžović (1968, Bijelo Polje), pjesnik i prozni pisac. Gimnaziju je završio u rodnom gradu, a književnost studirao u Beogradu i Nikšiću. Do sada je objavio trideset naslova poezije i proze. Zastupljen je u više antologija, zajedničkih zbirki i zbornika poezije i proze. Dio njegovog književnog opusa prevođen je na mađarski, poljski, albanski, bugarski,...
Ćamil Sijarić (1913-1989) spada u red najznačajnijih bošnjačkih pisaca. Potekavši iz crnogorskog dijela Sandžaka, iz kraja bogatog epskom i lirskom tradicijom i živom usmenom riječju, Sijarić je još kao dječak bio u prilici da upije u sebe pulsirajuću mozaičku sliku rodnog kraja. Priče i legende, vjerovanja i praznovjerice, običaji, anegdote, jezik, sve se je to...
Amerikanci su nam rekli da imamo Homera. Malo je ko tada u Bijelom Polju i znao za nekakvog Homera, i da je neko gledao Avda Međedovića kako pije vodu sa šedrvana i rekao: Ovo je Homer, to bi prošlo kao dokona lakrdija, jer je svak znao da je Avdo Međedović običan seljak sa Obrova kraj...
U jednom od zadnjih razgovora sa Huseinom Bašićem, prije njegove smrti, rekao mi je da pisac treba da ostavi autobiografske bilješke o svom životu i stvaralaštvu, da se ne bi poslije njegove smrti pisalo i nagađalo: bilo je to ovako ili onako. Ne znam koliko su bolest i smrt dozvolili da Husein ispuni ovu želju,...
Bošnjaci su južnoslovenski narod koji naseljava uglavnom Bosnu i Hercegovinu, sa značajnim brojem u drugim balkanskim zemljama, posebno Sandžaku, prekograničnoj regiji koja se prostire u pograničnom dijelu Srbije i Crne Gore i koja čini historijsku, geografsku i kulturnu cjelinu. Crnogorski dio Sandžaka sačinjavaju opštine: Rožaje, Gornji Bihor, Berane, Andrijevica, Plav, Gusinje, Bijelo Polje i Pljevlja....
U dosadašnjem standardiziranju bosanskoga jezika mogle bi se razlučiti dvije faze: 1. dobastandardne novoštokavštine (od početaka standardiziranja do 1990. god.) i 2. kretanje vlastitimputem (od 1991. naovamo). Standardna novoštokavština imala je svoj razvojni put od temeljivanja u prvoj polovici XIX st. do njezina konačnog rascjepa s rasulom avnojevske Jugoslavije 1990. i bila je dulje od...
